Riječka kardiologinja: ovo je 5 ključnih stvari koje trebate učiniti za svoje srce
Ovaj važan popis sastavila je u povodu Svjetskog dana srca koji se obilježava danas
“Doktorice, sretna sam!”, rekla mi je gospođa Mirna (44). “Sjećate li se kada smo se prvi puta vidjele, imala sam 110 kilograma na svojih 165 centimetara visine, tlak “u nebesima”, kao mrav sam sve “trpala u usta”! I eto, nakon godinu dana uspjela sam smršaviti na 90 kila, tlak mi “ne divlja” i bolje se osjećam! Poslušala sam vas onda i nastavit ću dalje, jer znam da sam daleko od svoje idealne težine, ali mi dobro ide?!” Mislim da gospođa Mirna savršeno napreduje, jedno veliko bravo za gospođu Mirnu!
Ovo je samo jedan od postova koje na svom Facebook profilu svakodnevno objavljuje dr. Alenka Brozina, specijalistica interne medicine, subspecijalistica kardiologije i klinička nutricionistica, a sve kako bi educirala svoje pratitelje i promicala brigu o zdravlju. Stoga smo je u povodu Svjetskog dana srca, koji se svake godine obilježava 29. rujna, zamolili da nam izdvoji 5 stvari koje bismo trebali učiniti za zdravlje svoga srca.
Na samom početku kratko je dometnula: “Znate li da vaše srce tijekom 24 sata učini oko 100 tisuća otkucaja? Velik je to posao za tako mali organ. Srce je mišićni organ koji svojim kucanjem pumpa krv i omogućuje cirkulaciju krvi koja hrani naše stanice. Upravo bi zbog svega navedenog trebalo dobro pripaziti na zdravlje našeg srca.” Otkrila nam je kako, pa krenimo redom.
1. Poznavanje svog rizika za razvoj bolesti srca
S obzirom na to da su kardiovaskularne bolesti u porastu i da se bilježi sve veća prisutnost istih u mlađoj životnoj dobi, od izuzetnog značaja bi bilo znati imamo li “osobni rizik” za razvoj kardiovaskularnih bolesti, napominje naša sugovornica.
“Ako imamo člana obitelji koji je bolovao ili boluje od bolesti srca i krvnih žila kao što su povišen krvni tlak, preboljeli infarkt srca i/ili moždani udar, definitivno nam se mora upaliti narančasto svjetlo na osobnom semaforu. Također, ako imamo povišene vrijednosti “masnoća u krvi”, izrazito se malo krećemo i živimo takozvanim sjedilačkim načinom života, konzumiramo duhanske proizvode i k tome smo pod konstantnim stresom, onda je došlo vrijeme za preventivni kardiološki pregled”, upozorava liječnica.
Kako izračunati svoj rizik za bolesti srca?
Europsko kardiološko društvo (ESC), dodaje, razvilo je izrazito dobre sustave izračuna, svojevrsne kalkulatore, koji mogu procijeniti individualni 10-godišnji rizik od nastanka kardiovaskularnih bolesti.
“Kalkulatori obuhvaćaju sve rizične čimbenike uz procjenu starosne dobi, spola te vrijednosti krvnog tlaka. Aplikaciju se može instalirati na mobilne aparate i dobiti uvid u osobni 10-godišnji rizik od obolijevanja”, pojasnila je kardiologinja Brozina.
>>više o bolestima srca i krvnih žila
2. Poduzimanje koraka za smanjenje rizika
Prvi korak je osobna procjena rizika i preventivni pregled kod kardiologa koji će procijeniti stanje kardiovaskularnog sustava tako što će odrediti koje pretrage trebate napraviti.
“Sasvim je pogrešan stav da ako dođemo kardiologu da će nam on “sigurno pronaći bolesno srce i dati lijek”. Naprotiv, promjena naših loših navika i usvajanje novih, zdravijih navika, pravi je put za brigu o našem srcu, pa općenito i o zdravlju”, kazala nam je dr. Brozina.
Promjene navika
Liječnica, kojoj je nutricionizam posebna strast, kaže da je promjena prehrambenih navika u samom vrhu prioriteta. Koliko se god o pravilnoj prehrani pričalo i pisalo, u praksi se jasno vidi da negdje griješimo, s obzirom na to da smo kao zemlja u samom vrhu “piramide pretilosti”, upozorava.
“Bavljenje doziranom tjelovježbom je još jedna bitna karika u lancu prevencije bolesti. Ne moramo odlaziti u teretane, dovoljna je svakodnevna, kratkotrajna šetnja koja će imati izrazito povoljan utjecaj na naš krvožilni sustav. Smanjenje stresa, odnosno osobna percepcija stresnih situacija, još je jedan problem s kojim se svakodnevno susrećemo. Kao što znamo, stres može izazvati mnoga bolesna stanja, pa tako i neke bolesti srca. Pravilna percepcija stresnih situacija i rješavanje istih umanjuje somatizaciju i utječe na pravovremenu prevenciju bolesti”, dodaje.
3. Brojevi koje bi trebali znati ili barem upoznati
Danas većina laboratorijskih nalaza krvi u svojim rezultatima ima označeno je li neka vrijednost povišena ili smanjena u odnosu na referentnu vrijednost, no bilo bi dobro poznati barem osnovne brojke vezane uz srce, govori dr. Alenka Brozina.
“Lipidogram ili vrijednosti masnoća u krvi, su već odavno razdvojene od ukupnog kolesterola na “loš kolesterol” – LDL i “dobar kolesterol”- HDL uz vrijednosti triglicerida”, kaže
Za osobe, ističe dr. Brozina, koje nisu preboljele neko kardiovaskularno oboljenje, vrijednosti koje bi bilo poželjno upamtiti su:
- ukupni kolesterol – do 5,1 mmol/L
- LDL kolesterol- ispod 3 mmol/L
- HDL kolesterol- iznad 1,2 mmol/L
- trigliceridi – ispod 1,7 mmol/L
Treba napomenuti da kod osoba koje su preboljele neki kardiovaskularni incident ove vrijednosti moraju biti niže, napominje.
“Vrijednosti krvnog tlaka su još jedne brojke koje bi bilo dobro upamtiti, a one, prema posljednjim smjernicama o liječenju arterijske hipertenzije, ne bi smjele biti više od 130/85 mmHg”, pojašnjava dodajući: “Svaka vrijednost izmjerenog krvnog tlaka veća od ove vrijednosti se već tretira kao arterijska hipertenzija, odnosno kao povišen krvni tlak”.
Tu je i vrijednost indeksa tjelesne mase (ITM), koja je, vjerujem, poznata svima, govori nam.
“Danas je možemo jako lako izračunati uz brojne kalkulatore koji su dostupni “on-line”, no ne bi bilo na odmet zapamtiti da se preporučeni ITM kreće od 18.5- 24,9 kg/m2. Naravno da je ITM malo općenit pojam, s obzirom na to da koristi samo dva parametra, visinu i težinu, no upravo te dvije vrijednosti nam u grubo daju uvid radi li se o pothranjenosti (ITM ispod 18 kg/m2) ili preuhranjenosti (ITM viši od 25 kg/m2)”, dodaje naša sugovornica.
4. Hrana za srce
Unazad nekoliko godina tržište je “preplavljeno” različitim suplementima koji nam obećavaju zdravije srce. No, je li zaista tolika potreba za korištenjem suplemenata?
“Rekla bih da dosta hranjivih tvari te mikro i makronutrijenata koji su nam potrebni za zdravlje srca i krvožilnog sustava možemo unijeti i putem namirnica povremenom upotrebom”, smatra dr. Brozina.
“Tako, na primjer, dostatne vrijednosti omega-3 masnih kiselina možemo unijeti u tijelo ako jedemo plavu ribu barem 2 do 3 puta tjedno”, otkriva komentirajući da antioksidanse, koji su potrebni za očuvanje i normalno funkcioniranje stanica, možemo pronaći u voću i povrću.
Intenzivne boje, više antioksidansa
“Bobičasto voće i sve voće i povrće intenzivnijih boja prepuno je antioksidativnim tvarima. Borovnice, kupine, maline, aronija – sve ove zdrave bobice mogu se pronaći u našem podneblju. Vlakna koja dobivamo iz povrća i cjelovitih žitarica su pak neizostavna u regulaciji probave i smanjenju vrijednosti kolesterola”, dodaje.
Naša se sugovornica osvrnula i na najčešće prehrambene pogreške koje radimo.
“Ono s čime se u praksi najčešće susrećem je pretjerana upotreba proizvoda od bijelog brašna, slatkiša te masnoća uz vrlo malu zastupljenost ribe i povrća. Ponekad mi se čini da malo previše koristimo brzu hranu, a da smo u drugi plan stavili pripremu obroka u svojem kućanstvu te uživanje u druženju uz kvalitetno pripremljen, domaći obrok”, upozorava.
>>više o prehrani za zdravo srce
5. Tjelovježba
“Čovjeku je kretnja u krvi, no koliko god mi kao liječnici napominjali da čovjek mora u svakodnevnicu uvesti i fizičku aktivnost, imam osjećaj da negdje zapinjemo”, smatra kardiologinja dodajući da fizička aktivnost nije jednaka za sve, zbog čega se upravo govori o doziranoj fizičkoj aktivnosti.
“Bitno je napomenuti da fizička aktivnost mora postojati! Ne moramo svakodnevno odlaziti u teretanu ili trčati maratone, ali da, za zdravlje srca i krvožilnog sustava preporučuje se minimalna fizička aktivnost u trajanju od 15 do 30 minuta”, ističe naša sugovornica pa dodaje za kraj:
“To može biti šetnja tijekom koje ćete izvesti kućnog ljubimaca, prošetati do dućana ili tvrtke u kojoj radite… Mislim da to nije veliko oduzimanje vremena od svakodnevnih aktivnosti, ali kada izađemo iz svoje zone komfora ovaj oblik fizičke aktivnosti postat će nam “normalan”, a naše srce će nam biti zahvalno!”