Zašto se Andrej Plenković, koji navodno samo želi još jedan premijerski mandat, natječe za EU parlament?
Iako se kandidatura može gledati kao pokušaj privlačenja birača, dolit će ulje na vatru spekulacijama o Plenkovićevim ambicijama
Ulazak na listu tehničkog premijera i šefa najjače stranke, koliko god neuobičajen bio, može se pravdati željom da se podigne interes birača za europske izbore koji su ionako slabo posjećena politička utakmica. Još i više, željom da se na birališta izvuku birači vlastite stranke i tako utvrdi dominacija HDZ-a na izborima za EU parlament
“Ako ne Ursula, onda tko?”. Sredinom prošlog tjedna na portalu Euronewsa objavljen je popis sedam imena potencijalnih kandidata za šeficu ili šefa Europske komisije, u slučaju da to na kraju ipak ne bude Ursula von der Leyen, sadašnja predsjednica Komisije koja želi još jedan petogodišnji mandat.
U utrci za tu dužnost, Ursula von der Leyen – kandidatkinja Europske pučke stranke (EPP), stranačke grupacije kojoj pripadaju HDZ i Andrej Plenković – nesumnjivo je favorit. EPP će, po svemu sudeći, biti vodeća politička skupina nakon lipanjskih izbora za Europski parlament, a dosadašnja šefica Komisije njihova je jedina službena kandidatkinja.
‘Outsider’ Plenković
Euronews, međutim, javlja da u kuloarima kruže i alternativna imena, iako nitko od mogućih pretendenata neće to potvrditi prije EU izbora. Dodat ćemo tome, pogotovo ne potencijalni kandidati iz redova EPP-a – bilo bi to nekorektno prema kandidatkinji koju su podržali početkom ožujka, na stranačkom kongresu.
Na popisu koji je objavio Euronews sedam je imena, čak četiri iz redova pučana. Među njima i Andrej Plenković. „The Outsider“ – stoji u izvještaju uz njegovo ime. Tekst je očigledno pisan prije izbora, jer Euronews spekulira da bi Plenković mogao biti u iskušenju da karijeru nastavi u međunarodnoj politici, “osobito ako njegova stranka bude poražena na nacionalnim izborima”.
Dva ključna faktora
HDZ je relativni izborni pobjednik i u pregovorima je za formiranje nove vlade. Ali nagađanja o međunarodnoj, ustvari briselskoj karijeri Andreja Plenkovića nastavljena su gotovo istim intenzitetom, zahvaljujući kombinaciji dvaju faktora – izvještaja stranih (i utjecajnih) medija te činjenici da je šef HDZ-a prvi na listi HDZ-a za europske izbore.
Tim je potezom, kako smo i predvidjeli ovoga vikenda, Plenković nanovo otvorio vrata kritikama iz oporbe da si osigurava odstupnicu u Bruxellesu, i to baš u trenutku kada pokušava složiti novu parlamentarnu većinu. “Plenxit u najavi”, piše bivši saborski zastupnik Bojan Glavašević, sada na listi SDP-a za EU parlament, stvarajući, po uzoru na Brexit, novu složenicu s engleskom riječi “exit” (izlaz).
Ulazak na listu tehničkog premijera i šefa najjače stranke, koliko god neuobičajen bio, može se pravdati željom da se podigne interes birača za europske izbore koji su ionako slabo posjećena politička utakmica. Još i više, željom da se na birališta izvuku birači vlastite stranke i tako utvrdi dominacija HDZ-a na izborima za EU parlament (stranka očekuje pet mandata, a s Plenkovićevim imenom na listi, možda je moguće i više?).
‘Moćni protivnici’
Kandidatura će, međutim, sasvim sigurno doliti ulje na vatru kuloarskih nagađanja o kojima je ovoga vikenda izvještavao i tiražni njemački tabloid Bild. Von der Leyen ima “moćne protivnike – i u redovima konzervativne stranačke obitelji EPP-a”, piše Bild, podsjećajući da do visoke funkcije treba preskočiti tri prepreke, pobijediti na izborima, dobiti povjerenje šefova država i vlada zemalja članica te u konačnici Europskog parlamenta.
U europskim medijima već se neko vrijeme pojavljuju izvještaji ne baš povoljni za aktualnu predsjednicu Komisije i kandidatkinju pučana za drugi mandat. Spominje se, među ostalim, netransparentna nabavka cjepiva protiv covida te nedavni slučaj spornog imenovanja stranačkog kolege na posebnu dužnost u briselskoj administraciji (čovjek je na kraju sam odustao).
Na stranačkom kongresu u Bukureštu Ursula von der Leyen je bila jedina kandidatkinja EPP-a za dužnost na čelu Komisije, ali unatoč tome dobila je 400 glasova od 499 delegata. Dakle, i u njezinoj vlastitoj političkoj obitelji ne stoje svi iza njezine kandidature. U Europskom vijeću sigurno joj se protivi mađarski premijer Viktor Orban, no to ne mora biti presudno jer se odluka ne donosi jednoglasno.
Potencijalna prednost
U Europskom parlamentu, pak, nemoguće je procijeniti može li dobiti potrebnu natpolovičnu većinu svih zastupnika – jer jednostavno ne znamo sastav sljedećeg EU parlamenta, o tome se odlučuje na izborima u lipnju. Poznato je, međutim, da je prije pet godina prošla na knap (barem za političke prilike u toj instituciji), s 383 glasa za, 327 protiv i 22 suzdržana (Jean-Claude Juncker je 2014. imao 422 za).
Činjenica je, doduše, da su eurozastupnici prošli put bili prilično bijesni na to što Ursula von der Leyen nije bila Spitzenkandidat, nego su njezinu nominaciju šefovi država i vlada izvukli iz šešira, suprotno volji EU parlamenta. Ni sada se ne natječe na europskim izborima, ali jest službena kandidatkinja svoje političke grupacije (to što se Plenković natječe neki čak vide kao njegovu potencijalnu prednost).
Upravo iskustvo iz 2019. pridonosi spekulacijama o mogućim alternativnim kandidatima, političarima koji formalno nisu u igri, ali bi se odjednom nakon izbora mogli pojaviti kao kompromisno rješenje za top funkcije. Tako je, uostalom, izabrana Ursula von der Leyen koja je i dalje favorit, mada joj novi mandat nije zajamčen. To će ovisiti o cijelom nizu političkih kalkulacija, od raspoloženja među EU liderima do sastava novog EU parlamenta.
Ima tu jako puno ‘ako’
Plenkovićevo ime moglo bi se eventualno pojaviti u tim kalkulacijama ako EPP bude najjača stranačka grupacija (ankete kažu da će biti), ako Ursula von der Leyen iz nekog razloga ispadne iz igre, a pučani budu inzistirali da ključna funkcija u Komisiji mora pripasti njihovom kandidatu ili kandidatkinji. Imaju, doduše, i drugih iskusnih (navodno i zainteresiranih) političara u svojim redovima, poput grčkog premijera.
U svakom slučaju, Plenkovićeva kandidatura na EU izborima, ako je i mišljena isključivo kao mamac za birače, sasvim sigurno neće primiriti kuloarska nagađanja o raznim briselskim kombinacijama (s europske liste može se, na primjer, i na čelo Europskog parlamenta). Pogotovo u kontekstu priča da bi Domovinski pokret ionako radije imao posla s Ivanom Anušićem, nego Plenkovićem.