Foto. Ovako je izgledala neandertalka koja je živjela prije 75 tisuća godina

Znanstvenici su uspjeli rekonstruirati kako je izgledala neandertalka koje je živjela prije 75.000 godina. Njihova se rekonstrukcija, koja će uskoro biti objavljena u Netflixovu dokumentarcu ”Tajne neandertalaca”, temelji na spljoštenim, smrskanim ostacima lubanje čije su kosti bile su nevjerojatno mekane kada su iskopane da su istraživači najprije morali ojačati fragmente prije nego što su ih ponovno sastavili.

Stručnjaci su zatim na temelju fragmenata lubanje izradili 3D model i dali lice neandertalki.

Face of 75,000 year-old Neanderthal woman revealed –

What would it be like to meet one of our closest human relatives from 75,000 years ago in the flesh?

Scientists have produced a remarkable reconstruction of what a Neanderthal woman would have looked like when she was alive.… pic.twitter.com/tO2wB5kz5z

— Archaeo – Histories (@archeohistories) May 2, 2024

Lubanja na kojoj se temelji model pronađena je u špilji Shanidar u iračkom Kurdistanu. Pronašao ju je britanskim tim istraživača 2015. godine, zajedno s dijelovima kostura – kralježnicom, ramenima, rukama i šakama – koji su nazvali Shanidar Z. Na istom su mjestu 1950-ih otkopani ostaci najmanje 10 neandertalskih muškaraca, žena i djece.

Lubanja je pronađena zgnječena, a pretpostavlja se da ju je zdrobila stijena koja je u prošlosti pala s vrha špilje. ”Lubanja je bila spljoštena poput pizze”, rekao je profesor Graeme Barker s Cambridgea, koji vodi nova iskapanja u Shanidaru.

Face of 40-Year-Old Neanderthal Woman Revealed https://t.co/g51nIoTWYJ via @greekreporter pic.twitter.com/jYzKboHvyi

— qwerty (@qwerty14117587) May 2, 2024

Uz dopuštenje lokalnog odjela za antikvitete, fragmenti lubanje dopremljeni su u Ujedinjeno Kraljevstvo u blokovima sedimenta kako bi se započeo mukotrpan proces njihovog vađenja, stabilizacije i zatim ponovnog sastavljanja. Cijeli je taj proces trajao više od godinu dana.

Obnovljena lubanja je potom površinski skenirana, a 3D ispis predan je nizozemskim umjetnicima Adrie i Alfonsu Kennisu, koji su poznati po svojoj vještini stvaranja anatomski vjernih prikaza drevnih ljudi od njihovih kostiju i fosilnih ostataka.

No koliko god skulptura bila intrigantna, s njezinim prilično kontemplativnim izrazom, izvorni kostur ima pravu vrijednost. Iako s kosturom nisu pronađene kosti zdjelice, koje bi pomogle u preciznom određivanju spola, no znanstvenici su prilično sigurni da se radi o kosturu žene. Oslonili su se na proteine pronađene u zubnoj caklini koji su povezani sa ženskom genetikom, a u prilog tom tumačenju ide i neznatan rast kostura.

Zubi otkrili puno

Pretpostavlja se da je umrla u srednjim 40-ima, na što ukazuju njezini zubi koji su istrošeni gotovo do korijena. ”U trenutku kad se zubi počnu trošiti, žvakanje više nije tako učinkovito tako da ona ne može jesti na potpuno isti način kao ranije. Imamo i neke druge naznake lošeg zdravlja zubi, infekcije i neke bolesti desni. Dok se to razvilo, mislim da je bila na prirodnom kraju života”, objašnjava dr. Emma Pomeroy, paleoantropologinja sa Sveučilišta u Cambridgeu, koja je sudjelovala na projektu.

Dugo su vremena znanstvenici neandertalce smatrali brutalnima i nesofisticiranima u usporedbi s našom vrstom, no to se gledište promijenilo nakon otkrića desetak kostura u Shanidaru. Špilja u kojoj su pronađeni poznata je po tome što prikazuje nešto što izgleda kao neka vrsta pogrebne prakse. Tijela su pažljivo položena u jarak pored visokog kamenog stupa, a svi mrtvi bili su slično položeni.

Pogrebne prakse

Pelud u jednom kosturu otkrila je da su ti neandertalci možda bili pokopani s cvijećem, za što neki smatraju da ukazuje na duhovnost, pa čak i religiju.

Međutim, britanski tim skloniji je vjerovanju da su pelud ostavile pčele koje su kasnije ukopale rupu ili da je možda pala s cvjetnih grana koje su stavljene na tijela. ”Ne zbog cvijeća na granama, već zato što su same grane mogle spriječiti hijene da dođu do tijela”, objasnio je profesor Chris Hunt sa Sveučilišta John Moores u Liverpoolu.