Razgovarali smo s našim poznatim kazališnim glumcima o tome koliko recikliraju. Ugodno su nas iznenadili

Negdje na dnu ladice, među kablovima, kojekakvim ambalažama i garancijama kojima je odavno istekao rok valjanosti, leže i davno zaboravljeni mobilni uređaji. Preklopne Motorole, ciglaste Nokie 3310, Blackberryji kojima nedostaje nekoliko tipki, ondje skupljaju prašinu.

Iako su praktički do nedavno bili posljednji hit tehnologije, čiji ih je ubrzani napredak naposljetku i poslao na vječno počivalište u ladicu, sada su gotovo muzejski primjerci.

Sveopća promjena trendova na mjesečnoj bazi, kreiranje novih i još novijih modela, uvjetuje tomu da svaki građanin Hrvatske u prosjeku ima barem dva mobitela koja ne koristi, potvrđuje istraživanje Hrvatskog Telekoma.

To posljedično dovodi do sve većeg stvaranja elektroničkog i elektronskog otpada. Konkretnije, procjene pokazuju da je tijekom 2022. godine odbačeno više od pet milijardi telefona te da je brzina kreiranja novog e- otpada znatno veća u odnosu na brzinu zbrinjavanja istog, što je posebno problematično.

‘Prije se manje toga bacalo’

Naime, ee otpad može biti izrazito štetan za okoliš. Toksini iz e-otpada ostaju u organizmu 7-11 godina nakon udisanja, što se može bez pretjerane muke sigurno izbjeći.

U jednom pametnom telefonu nalazi se čak 62 kemijska elementa od kojih se mnogi mogu ponovno iskoristiti ako se recikliraju. “Većina tvari koje čovjek uzima od Zemlje se može toj istoj Zemlji vratiti na adekvatan način, ali to mnogi ne čine”, govori nam naš poznati glumac Dušan Bućan.

Odrastao je, kaže, na selu, a iz današnje perspektive čini mu se da se tada naprosto živjelo jednostavnije. “Gledao sam svoju baku i djeda koji su bili poljoprivrednici i učio od njih. Tada se nekako sve vrtjelo u krug i puno toga smo manje bacali”, dodaje.

Ipak, ističe da smo kao društvo ranije bili tehnološki slabije razvijeni pa smo, shodno tomu, imali manju mogućnost potpunog zagađenja. “Danas s razvojem tehnologije dolazi i do povećanja otpada jer taj razvoj ne prati adekvatno razvoj svijesti kod ljudi”, pojašnjava.

Kampanja poziva na održivije razmišljanje

U tom kontekstu kampanju Hrvatskog Telekoma slikovitog naziva “Poziv koji ne propuštaš” naziva hvalevrijednom. Riječ je o uspješnoj kampanji za zbrinjavanje elektroničkog otpada koja poziva sve građane na održivije razmišljanje. Traje više od godinu dana i već je dala konkretne rezultate.

HT je tako uspješno prikupio više od 23.000 starih mobilnih uređaja koje su odgovorno zbrinuli. Na ovaj način spriječeno je više od 8,6 tona CO2. Paralelno, smanjuje se otpad, dok se pojedini elementi ponovno mogu upotrijebiti.

Gdje se i kako pravilno odlaže ee otpad?

Svatko se može odazvati te u svim T-Centrima diljem Hrvatske, u bilo kojem trenutku donijeti ICT opremu te ju odložiti u za to posebno predviđenu kutiju, a HT će osigurati da se svi prikupljeni mobiteli i oprema, u skladu s ekološkim standardima odgovorno i propisno zbrinu.

Mogu se odnijeti stari mobiteli, tableti, ruteri, fiksni telefoni, medijski prijavnici, odnosno TV dekoderi, punjači, prijenosni punjači, vanjske baterije, kablovi, laptopi, satovi, narukvice, kao i slušalice. Popis je poprilično dugačak, a većina ljudi kod kuće zasigurno ima barem jednu od navedenih stvari koja više nije u funkciji.

Evo zašto je važno reciklirati elektronički otpad

“Smatram da je ovakva i svaka slična kampanja koja poziva na konkretne akcije za zaštitu planeta izrazito važna. Mi oko sebe neprestano vidimo promjene, čak i ako u ovom trenutku maknemo sa strane nagle promjene temperatura, svojedobno sam mogao vidjeti jedan od najvećih problema, a to je mikroplastika”, kaže Dušan.

U tom kontekstu ističe da svatko od nas ima direktan utjecaj na brojne čestice mikroplastike u oceanima, a koje su u konstantnom porastu. “Vidljivo je to kroz drastično smanjenje ribljeg fonda. To su promjene od kojih ne možemo pobjeći”, dodaje.

Upravo zbog toga važno je reciklirati. Naime, za svaku zbrinutu i recikliranu tonu električnog otpada izbjegava se čak dvije tone emisije ugljičnog dioksida. Paralelno, izvlačenjem plemenitih metala iz odbačene elektronike proizvodi se 80 posto manje emisije CO2 od vađenja iz zemlje.

“Važno je da potičemo razvijanje kolektive svijesti, ako mogu kao osoba iz tog nekog javnog života podržati ovakve kampanje, uvijek ću to rado učiniti”, govori Bućan, a sličnog je stava i njegov kolega Ivan Đuričić.

Riješi naš kviz i saznaj koliko znaš o recikliranju e-otpada:

‘To je kao pranje ruku’

Ovaj hrvatski kazališni glumac, ali i uspješan voditelj i scenarist, kaže, reciklira već dugi niz godina. “Od kad sam kupio svoj stan, dakle od 2010. godine, redovito recikliram sav otpad u svom kućanstvu i smatram to nekakvom vrstom navike”, govori nam Đuričić.

Priznaje nam da naprosto ne razumije otpor dijela građana prema novom modelu prikupljanja otpada. Za njega je odvajanje otpada i recikliranje gotovo jednako navici pranja zuba ili ruku. Kako papir, plastiku i staklo, tako odvaja i elektronički otpad.

“Dio svakako ostavljam kao potencijalni rekvizit za predstave, a drugi dio, kada prikupim, odnosim u najbliže reciklažno dvorište”, pojašnjava Đuričić koji odvaja i plastične boce.

Ponekad, kaže nam, boce ostavi uz kontejner kako bi ih mogli uzeti ljudi u potrebi, a ponekad i sam odnese na recikliranje u najbližu trgovinu. “Ne stvara mi to nikakav problem i zadovoljan sam da se konačno podiže svijest o važnosti recikliranja otpada bilo koje vrste”, kaže nam.

Sadržaj je nastao u suradnji s Hrvatskim Telekomom.