Genijalna logika Vlade. Država vodi bolnice koje rade većinu duga, a sad će preuzeti i županijske da bi im - smanjila dugove
Vlada je s Bruxellesom usuglasila da će preuzeti upravljanje županijskim bolnicama. Ima li uopće prostora za uzmak?
Za Vilija Beroša situacija postaje sve složenija. Dugovi u zdravstvu i dalje divljaju. Ministarstvo koje vodi kasni s prvom reformom na koju se Vlada obvezala u zamjenu za EU novac za oporavak. Beroševi prijedlozi reforme zdravstva izazivaju val kritika i otpora na terenu. Posebno ideja da vlasništvo nad županijskim bolnicama preuzme država.
Nije, doista, lako argumentirati potrebu ovakve vrste racionalizacije poslovanja kad su bolnice koje su i dosad bile u državnom vlasništvu dužne 75 posto od ukupnog duga bolničkog sustava. Država koja vodi bolnice koje generiraju gro duga će sad preuzeti bolnice koje vode županije da bi – smanjila njihove dugove. Uz to, itekako vodu drže i argumenti iz cijelog niza županija – da je, primjerice, teško iz Zagreba vidjeti kad treba zamijeniti prozor na lokalnoj bolnici. Odnosno, da su lokalno upravljane bolnice efikasnije i u zadovoljavanju potreba pacijenata.
Čija će rođakinja dobiti posao?
No, osim ovih upravljačkih i financijskih argumenata, postoje još i politički – i oni su možda u cijeloj priči najvažniji. Bolnice kojima upravljaju županije su golemi sustavi, sa stotinama zaposlenih i silnim milijunima kuna prometa.
Dakle, čak i da se sve radi po najboljoj upravljačkoj praksi, da su javne nabave najracionalnije moguće i da nikom ne pada na pamet širiti svoj politički i društveni utjecaj, naprimjer, zapošljavanjem nečije rođakinje, jasno je da se radi o sustavima koje će malo tko bez velike buke prepustiti na upravljanje državi.
S obzirom na to da je HDZ na vlasti na nacionalnoj razini, buka je nešto manja iz 15 županija koje su pod kontrolom HDZ-a, no nema sumnje da ni tamošnjim županima ne liježe najbolje ideja da im se u bolnicama ubuduće kadrovira iz Zagreba.
Plan oporavka
Za ministra Beroša bi, međutim, situacija mogla postati još složenija. Prijedlog da država preuzme vlasništvo nad županijskim bolnicama, koji upravo izaziva žestoke reakcije na terenu, Vlada je usuglasila s Bruxellesom kao jednu od reformskih mjera u sklopu plana oporavka. Stoga je pitanje koliki je uopće manevarski prostor Banskih dvora da od te ideje odustanu.
Nakon što su u javnost dospjeli dijelovi reforme zdravstva, ministar Beroš se požalio da “izdvajanje određenih segmenata i izvlačenje iz konteksta stvara iskrivljenu sliku u javnosti”. No, u prijedlogu Ministarstva, koji je Telegram dobio na uvid, oko županijskih bolnica stvari su prilično jasne i tako su ih županijske vlasti i shvatile.
Zajedničkom javnom nabavom 80 posto potrošnje
Ministar je, pak, prije nekoliko dana objašnjavao da je vlasnička struktura preduvjet za objedinjavanje javne nabave u zdravstvenim ustanovama “jer u ovom trenutku Ministarstvo i država nema mogućnosti nametnuti obvezu bilo kojoj županijskoj bolnici da se pridruži objedinjenoj javnoj nabavi”.
Cilj je, očito, centralizirano kontrolirati potrošnju kroz zajedničku javnu nabavu. A to je, čini se, usuglašeno i s Bruxellesom: u jednom od službenih dokumenata, kojisu objavljeni uz hrvatski plan oporavka, kao mjera se navodi ‘osigurane financijske održivosti zdravstvenog sustava’. Reforma mora biti dovršena do kraja 2023. godine.
U sklopu te reforme, Vlada je dogovorila nekoliko različitih poteza. Među njima je i “prijenos prava upravljanja bolnicama sa županija i Grada Zagreba na Republiku Hrvatsku”. “Reorganizacijom modela upravljanja bolnicama” žele se iskoristiti postojeći kapaciteti te podići dostupnost i kvaliteta zdravstvene skrbi. Cilj je, u konačnici, da bolnice kojima upravlja država 80 posto svoje potrošnje rješavaju zajedničkom javnom nabavom.
Sredstva bespovratna, ali ne i bezuvjetna
Promjena vlasništva nad županijskim bolnicama trebala bi se, dakle, realizirati kroz izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Izmjene tog zakona su, pak, navedene kao jedna od reformskih mjera koje država mora ispuniti kako bi dobila treću tranšu EU novca za oporavak. Ta sredstva su, kako smo već pisali, bespovratna, ali ne i bezuvjetna – za svaku od deset isplata, država mora odraditi određene reforme i investicije.
S obzirom na snažan otpor sa županijskih razina, Vlada će očito morati još razmisliti može li provesti ideju o državnom preuzimanju županijskih bolnica. Pritom će morati imati na umu i ono što je dogovoreno s Bruxellesom. Ipak, izvjesno je da je europskoj administraciji bitnije da reforme donesu rezultate – u ovom slučaju, da se stvori financijski održiviji zdravstveni sustav – nego kako će točno država do tog rezultata stići.
Skrivanje od javnosti
Međutim, teško je suspregnuti skepticizam po pitanju tog cilja, ne samo zato što uvođenje zajedničke javne nabave dosad nije uspijevalo, nego i zbog – brzine. Na primjer, Nacionalni plan razvoja zdravstva za razdoblje 2021.-2027. trebao je biti donesen do kraja rujna. Još nije gotov. Za reformu cijelog sustava je, pak, ministar Beroš još u travnju tvrdio da je na premijerovom stolu, dok je jučer kazao kako se tek usuglašavaju njene osnovne smjernice.
“Nisu to nikakve konačne odluke, nikakve konačne reforme”, otklonio je danas premijer Andrej Plenković potrebu odgovaranja na pitanja o spornim elementima reforme zdravstva koji su isplivali u medije. No, dio njih je, eto, upisan i u službenim dokumentima koji su usuglašeni s EU. Ima li doista Vlada manevarskog prostora za uzmak?