Reakcije na Beroševu ideju da lokalne bolnice preuzme država: 'To je paravan za privatizaciju. Ugrozit ćete pacijente'
Mnoge bolnice su u gubitcima pa se zato planira izmjena Zakon o zdravstvenoj zaštiti
Ministar zdravstva Vili Beroš radi na reformi zdravstva. Jedan od njezinih krakova su i izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti prema kojima bi u državno vlasništvo prešle sve opće i specijalne bolnice i zavodi za javno zdravstvo i hitnu medicinu, a uvela bi se i objedinjena javna nabava. Time bi se, uvjereni su Beroš i njegovi suradnici, ostvarile uštede.
Međutim, čim se pojavila najava te mogućnosti iz županija diljem Hrvatske počele su stizati kritike. Doduše ima i pohvala ali one dolaze iz županija u kojima je na vlasti HDZ.
Udar na pacijente
Berošu su iz Istarskog demokratskog saveza (IDS) poručili da bi najava centralizacije ionako neodrživo stanje u hrvatskom zdravstvu učinila još nedjelotvornijim.
Predsjednik IDS-a Dalibor Paus i IDS-ova predsjednica Skupštine Istarske županije Sandra Ćakić Kuhar smatraju da bi to dovelo do velikog udara na pacijente i kvalitetu zdravstvenih usluga u Istri. “Svi znamo kako će završiti ako će o zamjeni stakla na prozoru pulske bolnice odlučivati službenik u Ministarstvu u Zagrebu. U prijedlogu prevladava takva nehumana i apsurdna birokratska logika, a pacijenti i korisnici zdravstvenih usluga uopće se ne spominju”, ogorčen je Paus.
Kaos u sustavu
SDP-ov Siniša Hajdaš-Dončić poručio je Berošu da ne može jednostranom odlukom upravljačka prava regionalnoj samoupravi prebaciti na državu bez ikakvog plana
“Taj plan mora biti puno širi, to mora odlučivati neki novi regionalni preustroj”, smatra Hajdaš Dončić. “Ministar Beroš želi stvoriti dodatni kaos u sustavu, najveći gubitaši u sustavu zdravstva su državne bolnice, prvo treba riješiti njihove i problem HZZO”, kazao je Hajdaš Dončić i poručio da hrvatskim zdravstvom vladaju monopolisti, a ne ministar.
Županije bolji vlasnik
Ni u Međimurju ne žele centralizaciju. “Sve nadstandarde u zdravstvu imamo zahvaljujući tome što lokalna zajednica i samouprava brže prepoznaju potrebe naših korisnika”, smatra ravnatelj Županijske bolnice Čakovec Igor Šegović. Zamjenik međimurskog župana Josip Grivec dodaje kako žele da osnivačka prava i dalje ostanu u rukama Županije, ne zato što bi država bila loš vlasnik, nego zato što bi, jednostavno, lokalna samouprava bila bolji.
“Sve što bolnica sad ima, nadstandarde poput interventne kardiologije, magnetske rezonancije i puno drugih usluga koje pružamo našim pacijentima, ima zahvaljujući tome što lokalna zajednica i samouprava možda brže prepoznaju potrebe i ono što mi možemo dati. Nadamo se da će i dalje osnivač ostati Županija, ne zato što mislim da bi država bila loša nego zato što mislim da lokalna samouprava brže i lakše prepoznaje potrebe naše zajednice i onda možemo pružiti neke usluge koje nam država možda ipak ne bi dala. A mi Međimurci kakvi jesmo, vrijedni i marljivi, želimo raditi i malo više nego drugi”, poručio je Šegović dok je Grivec podsjeća da su Međimurci godinama ulagali u svoj zdravstveni sustav i da su bolnicu sami gradili samodoprinosima.
Ima i podrške Berošu
HDZ-ov župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić poručuje kako podržava ministra Beroša i njegovo nastojanje da riješi probleme u zdravstvu.
U gospićkoj bolnici ističu da su financijski stabilni, što se za većinu zdravstvenih ustanova ne može reći.
“Ako više od 95 posto bolnica u Hrvatskoj ne posluje pozitivno, onda je to ipak znak da nije baš do same bolnice. Ali jesu li uvijek promjene dobrodošle, dobri prijedlozi za razmatranje, mislim da jesu”, izjavila je o Beroševom prijedlogu ravnateljica Opće bolnice Gospić Sandra Čubelić.
Urušavanje standarda
Prijedlog izmjena i dopuna Zakonu o zdravstvenoj zaštiti kojim se predviđa centralizacija zdravstvenog sustava neprihvatljiv je i Primorsko-goranskoj županiji.
Dožupan Vojko Braut ističe da će to dovesti ‘do urušavanja dostignutog standarda usluga’.
“Smatramo da to naši građani moraju znati. Zavod za hitnu medicinu, Nastavni zavod za javno zdravstvo, naše specijalističke bolnice i sanitet po tom bi prijedlogu umjesto županijskih postale državne ustanove, a cjelokupna centralizacija trebala bi se provest kroz šest mjeseci, što je nemoguć rok za tako veliki zahvat. Taj je prijedlog rađen bez uključivanja stručne i opće javnosti, bez konzultacija sa županijama, a naš je stav da od takvog prijedloga treba odustati ili ga značajno revidirat. PGŽ je u te zdravstvene ustanove uložila ogroman novac, 80 milijuna kuna samo kroz zadnje 4 godine i to iz izvornog proračuna, što znači da je od ukupnih ulaganja u tom razdoblju od 250 milijuna kuna, svaka treća kuna bila iz džepa naših građana”, rekao je Braut.
Ugrožene investicije
Naglasio je da bi se centralizacijom doveli u pitanje i planirani investicijski projekti, među kojima je i preseljenje hitne medicine na Rujevicu, proračunom već planirana ulaganja u medicinsku opremu naših thalassotherapija, kao i dovršetak velikih investicija u Psihijatrijsku bolnicu Rab.
“Zašto država želi preuzeti upravljanje specijalističkim bolnicama nije nam poznato, osim da ih priprema za privatizaciju. I druge županije dijele naše mišljenje, a ako država kroz takav model želi pomoći regijama s nižim zdravstvenim standardom može to efikasno riješiti na način da im poveća decentralizirana sredstva”, poručio je Braut