Gotovo trećina hrvatskog stanovništva boluje od hipertenzije, potvrđuju to podaci Eurostata, a taj se udio znatno povećava kod starije populacije. Konkretnije, kod osmero od desetero osoba starijih od 65 godina zabilježena je neka od kardiovaskularnih bolesti, koje su ujedno na prvom mjestu bolesti koje uzrokuju smrtnost.

Rezultat je to, objašnjava nam internist-kardiolog, prim. dr. sc. Marko Mornar Jelavić, starenja stanovništva. Samim time, pojašnjava, ova će pojava biti još učestalija. Naime, životna dob i genetska predispozicija neovisni su rizični čimbenici koje ne možemo mijenjati.

Osim toga, dodatan rizik stvara i debljina, a istraživanja potvrđuju da su Hrvati jedan od najdebljih naroda na području Europske unije. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, gotovo dvije trećine odraslih osoba u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu.

To, pojašnjava Mornar Jelavić, sa sobom vuče arterijsku hipertenziju, poremećaje metabolizma, masnoću i dijabetes. “Debljina je definitivno vezana za sedentarni način života i manjak fizičke aktivnosti, ali i za poremećaje prehrane s pretjeranom konzumacijom rafiniranih ugljikohidrata i zasićenih masnoća”, ističe.

Rizici su brojni

Rizik od obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti još je veći kod pušača. U tom kontekstu stručnjak ističe i elektroničke cigarete. Kaže da za njih jednostavno nema dovoljno uvjerljivih dokaza da su manje štetne od klasičnih.

“Konačno, u populaciji imamo i sve veću učestalost malignih bolesti, naročito karcinoma dojke, debelog crijeva i prostate, koje same po sebi, uz kemoterapiju i zračenje, mogu uzrokovati kardiovaskularna oštećenja”, dodaje.

U tom kontekstu primarijus ističe različite oblike mioperikarditisa. Osim navedenog, autoimune i bubrežne bolesti, uz lijekove koji se propisuju za njihovo liječenje, mogu potencirati kardiovaskularna oboljenja.

Kardiovaskularne bolesti pogađaju i mlade

Pri tome, primarijus ističe da kardiovaskularne bolesti ne pogađaju samo starije stanovništvo. Naprotiv, potvrđuje nam da mu u ambulantu u Poliklinici Affidea Sv. Rok dolaze i sve mlađi pacijenti koji trebaju kardiološku skrb.

“Mlađa životna dob više nije jamac zdravog srca. Kako sam istaknuo, tome su uzrok užurban i nezdrav svakodnevni način života, stres, loša prehrana, osobna nezadovoljstva na radnom mjestu i u privatnom životu i slično”, objašnjava.

U tom kontekstu posebno izdvaja mlade sportaše koji tijekom ili nakon sportske aktivnosti dožive neku tegobu, a svjedoci smo i da određeni broj njih umre, dodaje. “Žalosti me da se mali broj sportaša, profesionalaca ili rekreativaca, pregledava i to u današnje vrijeme kad imamo na raspolaganju dijagnostiku koja je do nekog vremena bila oskudna i s pomoću koje možemo prevenirati mnoge iznenadne srčane smrti”.

‘Nužno je stalno upozoravati’

Upravo zbog toga treba učiniti veće napore po pitanju podizanja javne svijesti o ovoj problematici, kao i poticati jačanje zakonske regulative. Drugim riječima, da svatko tko se bavi sportom, a posebno netko tko u obitelji ima anamnezu iznenadne srčane smrti, mora proći bazičnu kardiološku obradu.

Treba to činiti čak i pod cijenu prestanka sportske karijere. “Zdravstvenu statistiku definitivno možemo poboljšati prije svega preventivnim mjerama te pravovremenom dijagnostikom i liječenjem, a u tome veliku ulogu imaju upravo sistematski pregledi i primarna zdravstvena zaštita”, ističe.

Prevencija ima uporišta i u nutricionizmu, odnosno zdravijoj i cjelovitijoj prehrani. No, nedavno provedena studija među kardiolozima o osobnim prehrambenim navikama i razini obrazovanja o prehrani, pokazala je da većina kardiologa jednostavno ne zna dovoljno o prehrani.

Konkretnije, čak 59 posto kardiologa izjavilo je da nije dobilo nikakvu edukaciju o prehrani , iako je upravo loša prehrana vodeći uzrok prerane smrti na području SAD-a, od čega su bolesti srca najodgovornije.

Možemo se zaštititi prehranom

“Loša prehrana je uz genetsku predispoziciju i fizičku neaktivnost definitivno jedan od uzroka debljine, visokog tlaka i dijabetesa, pa samim time i ranije pojave kardiovaskularnih bolesti u razvijenim zemljama poput SAD-a i zemalja Europske unije pa tako i u Hrvatskoj”, kaže.

Pri tome, ističe da su mnogi od nas zaboravili koliko je važno pravilno se hraniti. U tom kontekstu primarijus ističe mediteransku prehranu koja podrazumijeva redovitu konzumaciju maslinova ulja, voća i povrća, zatim proizvoda i namirnica od integralnih žitarica te hranu bogatu bjelančevinama.

Paralelno, crveno meso i mesne prerađevine trebalo bi jesti što manje, maksimalno do tri puta mjesečno. Uz to, deserte, grickalice i ostalu hranu bogatu šećerima i mastima trebalo bi izbjegavati ili jesti što manje.

Upravo je mediteransku prehranu Europsko kardiološko društvo istaknulo kao sastavni dio prevencije i liječenja, uz redovitu fizičku aktivnost. Preporuke su rezultat velikih meta-analiza kojima je dokazano da redovita konzumacija navedenih namirnica dovodi do smanjenja rizika kardiovaskularnih bolesti za čak 20 posto.

‘Kvaliteta hrane nije ni približna kao prije’

“Moram naglasiti da današnja kvaliteta hrane nije ni blizu kakva je bila nekad, ponajviše zbog primjene pesticida pa pri kupnji namirnica uvijek treba o tome voditi računa. Treće, na kvalitetu prehrane utječe i kvaliteta zraka”, ističe primarijus.

Naime, brojne su studije pokazale da čak i normalna koncentracija zagađivača može utjecati na pojavnost kardiovaskularnih bolesti, prije svega na zgrušavanje krvi i poticanje stvaranja tromba.

“Pa čak i izloženost buci u svakodnevnom životu djeluje na moguću pojavnost infarkta i moždanih udara. Dakle, priča je vrlo kompleksna i govori o važnosti i utjecaju prehrane i ostalih čimbenika okoliša na zdravlje”, pojašnjava.

Kada je vrijeme za posjet liječniku?

Shodno visokoj učestalosti kardiovaskularnih bolesti u populaciji, niti jedan simptom ne treba olako shvatiti, a kamoli ga ignorirati. Primarijus savjetuje pregled kod kardiologa u slučaju bolova u prsima ili zaduhe koja se ne može objasniti nekim drugim uzorkom.

“Jedan od simptoma srčane bolesti može biti i pojačani umor, opća slabost, oticanje nogu, vrtoglavica i gubitak svijesti, odnosno sinkopa. Osjet nepravilnog rada srca je također razlog za konzultaciju s kardiologom”, navodi.

Osim toga, u ovom kontekstu valja istaknuti i sve one koji su već preboljeli infarkt ili imaju ugrađene stentove, premosnice ili pacemaker, kao i bolesnike s perifernom arterijskom bolešću nogu. “Naglašavam veliku važnost suradnje s liječnicima primarne zdravstvene zaštite, prije svega sa specijalistima obiteljske medicine i medicina rada.”

Navedeni bi trebali svakoga tko ima neku od navedenih tegoba, posebno uz promjene na EKG-u ili ako tijekom pregleda ustanove nekakav šum, poslati na kardiološku konzultaciju. “Nije zanemariva i suradnja s ginekolozima koji nadziru tijek trudnoće tijekom koje se mogu javiti poremećaji tlaka i rada srca”, tvrdi.

Kontrola barem jednom godišnje

Na inicijalni kardiološki pregled trebali bi dolaziti i sportaši, kako profesionalci, tako i rekreativci. “To se posebno odnosi na sportaše koji u anamnezi imaju podatke o iznenadnoj srčanoj smrti člana obitelji”, ističe.

Treća velika skupina su bolesnici s različitim malignim, autoimunim i bubrežnim bolestima, uključujući bolesnike na hemodijalizi, koji zbog osnovne bolesti, ali i nuspojava terapije mogu imati neku od kardiovaskularnih bolesti.

“Savjetujem da barem jednom godišnje ili češće naprave kardiološku kontrolu. Ne smijemo zaboraviti spomenuti i naše starije sugrađane koji nerijetko imaju brojne komorbiditete i samim time bi se trebali redovito kardiološki kontrolirati”, kazuje.

Kamo po pomoć?

Sve potrebne kardiološke pretrage moguće je napraviti u Affidea centrima. Kako nam je pojasnio primarijus, kardiološka obrada u Affidei Sveti Rok obuhvaća kardiološki pregled, snimanje EKG-a, zatim ultrazvuk srca, holtere srca i tlaka, ergometrijsko testiranje i pregled vratnih krvnih žila obojenim doplerom.

“Naravno, ne radimo svakom pacijentu sve pretrage, već ovisno o tegobama i procjeni kardiologa. Pretrage su neinvazivne, za pacijenta bezopasne, a daju nam dragocjene informacije o zdravlju srca i krvnih žila”, objašnjava.

Ovisno o nalazima, prema potrebi se pacijenta može uputiti na daljnju obradu poput magnetske rezonancije srca (MRI) koju je također moguće obaviti u poliklinici. U svakodnevnom radu surađuju s klinikama i prema procjeni pacijenta upućuju na dodatne bolničke konzultacije.

Na području Hrvatske trenutno postoji pet Affidea poliklinika, nezaobilaznih odrednica za privatne, ali i za pacijente javnog zdravstvenog osiguranja (HZZO). Pri tome, Affidea Hrvatska zapošljava i surađuje s visoko kvalificiranim medicinskim i administrativnim osobljem, a sve kako bi predanost prema osobnoj usluzi i općoj dobrobiti pacijenata zadržali na najvišoj razini.

Sadržaj je nastao u suradnji s Affidea Poliklinikom.